Andrija Aleši

KRSTIONICA (Trogir)

Krštenje Kristovo



KRSTIONICA TROGIRSKE KATEDRALE:


-nalazi se u Katedrali sv. Lovre (sv. Ivana Trogirskog),

(XIII.- XVII.st., građevina u okviru koje se miješaju slogovi romanike,
gotike, renesanse i baroka i u kojoj su vrijedna
umjetnička djela)

sv_ivanv[1].jpg



Iz predvorja katedrale se dolazi u
KRSTIONICU koju je radio Andrija Aleši:

Trogir-_Unutranjost_krstionice_kate[1].jpg


To je tipično djelo mješovitog stila; pravokutni prostor sveden je gotičkim šiljatobačvastim svodom s renesansnim kasetama, ugaoni stupići i lisnati vijenac su gotički, a friz putta s girlandama renesansni.
Krstionica sadrži tri skulptorska djela Andrije Alešija: iznad vrata reljef Krštenje Kristovo, a u unutrašnjosti oltar s kipom sv. Ivana Krstitelja (Ivan Krstitelj ) i iznad njega reljef Sveti Jerolim u spilji (Jeronim).
Aleši je krstionicu katedrale dovršio 1467. godine uz suradnju Donatellova učenika Nikole Ivanova Firentinca, a ona je bila projektirana uz ugledanje na splitsku krstionicu (bivši Jupitrov hram) s kasetiranim svodom.

Na ulazu u krstionicu nalaze se raskošna renesansna vrata. S njihove unutarnje strane, nad pragom stoji latinski natpis:Ovu krstionicu sagradio je Andrija Aleši, Dračanin, za biskupa Jakova Turlona i kneza Karla Capella 1467. godine:

ANDREAS ALEXIUS DURRACHINUS OPIFEX MCCCCXII

Nad vratima u luneti je reljef spomenutog umjetnika:
Krštenje Kristovo
Trogir-_Pro%C4%8Delje_krstionice_katedrale_s_reljefom_Kr%C5%A1tenja_Kristova[1].jpg


Reljef Kristova krštenja je najveća reljefna kompozicija u dalmatinskoj umjetnosti.

Aleši je stvorio stvarno izniman reljef. Uočavamo te oble linije te prikaz likova koji je i pomalo dinamičan. Napravio je rad koji se zasniva na realističnom, ali i na samom Alešijevom dojmu Kristova kršenja. Reljef je također na uočljivom i ključnom položaju iznad vrata krstionice i tako ustvari predstavlja samu krstionicu.
-Kompoziciju Kristova krštenja Radovan Ivančević dovodi u vezu s slikom Kristova krštenja Piera della Francesca.


250px-Piero_della_Francesca_045[1].jpg


*-Prema Andriji Mutnjakoviću Andrija Aleši stvorio je svojom krstionicom prvo renesansno djelo u Hrvatskoj.

O Trogirskoj katedrali (uključujući krstionicu) :

http://www.tztrogir.hr/trogir/
http://www.trogir.hr/stranica.aspx?id=17http://www.corner.hr/kultura/putopisi.asp?id=1281
http://www.sitiunescoadriatico.org/index.php?pg=1812

http://kulturniturizam.croatia.hr/Destinations/DestinationDocument.aspx?idLanguage=1&idDestination=138&idCategory=886&idDocument=536



Biografija
ANDRIJE ALEŠIJA:
(Andreas Alexius Durrachinus)

1420. ili 1425.godine,a preminuo u Splitu 1504. ili 1505.godine. Jedan je od najznačajnijih umjetničkih osobnosti hrvatske umjetnosti petnaestog stoljeća. Ostavio je mnoge izvrsne radove iza sebe koji u pojedinim ostvarenjima nadilaze lokalni karakter te ga tako svrstavaju u sam vrh europskih okvira prijelaznog gotičko – renesansnog, odnosno renesansnog stilskog izražaja.
Od 1445. godine spominje se kao pomoćnik Jurja Matejeva Dalmatinca pri gradnji šibenske katedrale i Loggi-e dei Mercanti u Anconi.
krstionica[1].jpg

Šibenik- katedrala sv.Jakova


KWABACA9QA628CA7IQOTNCA7OOPSBCA0QMIQMCA816DRHCAJZ22V9CAPPGKLZCAJPKOBHCALMLUFNCA7ABJL7CAJBVOWHCAQUDD6ICAJ2Z0RXCA0EZSQVCA982AICCAL793AJCAB9V00NCA2Z8YYSCA7T4RCJ.jpg

Rab- Portal palače Nimira







U Splitu gradi kapelu sv.Katarine, u Rabu djela u crkvama i palačama.
No svoja najznačajnija ostvarenja Aleši je realizirao u trogirskoj katedrali sv. Lovre. Ondje prvo podiže krstionicu s reljefima Kristovo krštenje i Sv. Jerolim u špilji te veći dio plastične dekoracije u likovnoj sintezi kasnogotičkih i ranorenesansnih elemenata.
Istovremeno kada je započela izgradnja krstionice Aleši radi i na preoblikovanju katedralne sakristije.
Potom
1468. godine gradi i kapelu sv. Ivana Trogirskog (Ursinija) na kojoj surađuje s Nikolom Firentincem. Pretpostavlja se da je Aleši izradio barem osam od ukupno devetnaest putta, dok je ostale izradio Nikola Firentinac.



200px-Trogir-_Kapela_Ivana_Ursinija[1].jpgTrogir- Kapela Ivana Ursinija

Andrija Aleši vraća se u Split 1472. tijekom radova na crkvi sv. Marije na Tremitima. Tada s Nikolom Firentincem radi i na obnovi zvonika splitske katedrale. Nakon raskida suradnje s Firentincem već ostarijeli Aleši radi čitav niz reljefa s motivom sv. Jeronima, od kojih je najpoznatiji onaj za crkvu sv. Jere na Marjanu iz 1480. godine. 1503. Andrija Aleši radi vlastiti nadgrobni spomenik koji si je postavio u splitskoj crkvi sv. Duha. Godine 1504. piše oporuku, a 1507. više se ne vodi na popisu splitskih građana.



O Andriji Alešiju i njegovim radovima:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Andrija_Ale%C5%A1i
-knjiga:
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga ( A-Ar )

Važnost Andrije Alešija za hrvatsku arhitekturu:
http://www.hr/hrvatska/kultura/arhitektura